Studijska poseta: Partizanska spomen-soba u Šašincima

Grupa sastavljena od članova/ca i prijatelja/ica Saveza antifašista Srbije 15. oktobra 2016. godine, posetila je Partizansku spomen-sobu u  Šašincima u Sremu. Soba posvećena sećanju na učesnike i učesnice NOB-a, nalazi se u lokalnom Domu kulture (izgrađenom davne 1946. godine) u čijem se dvorištu nalazi i spomenik Susret kurira i ploča sa imenima stradalih u fašističkom teroru. Iako je postavka u relativno lošem stanju i opstaje prvenstveno zahvaljujući entuzijazmu nekolicine lokalnih stanovnika/ca, svedoči o naporu da se taj deo istorije ne zaboravi.

Dom kulture Šašinci

Šašinci su selo u Sremu između Rume i Sremske Mitrovice, odmah pored Save koja je u II svetskom ratu predstavljala granicu između NDH i Nedićeve Srbije. Okolnost da se Šašinci nalaze na granici rumskog i sremskomitrovačkog područja, između ustaške i nacističke vlasti, obezbedila je lokalnom stanovništvu relativno mirne prve ratne godine. Za razliku od  Banata i Bačke gde je pokret otpora, pokrenut već u leto 1941. godine, pretrpeo poraz, u Sremu je postepeno prerastao u opštenarodni ustanak. Na Fruškoj Gori je gotovo sve vreme rata postojala slobodna partizanska teritorija. U vreme neposrednih priprema za  ustanak i od njegovih prvih dana, Šašinci su bili su važan kurirski punkt kroz koji su prolazile sve veze između Fruške Gore i donjeg Srema.

Podela Vojvodine u II sv. ratu

Srem oslobođena teritorija 1942.

Prepuštena propadanju tokom devedesetih, postavka spomen-sobe čuva sećanje na otpor fašizmu stanovnika i stanovnica Šašinaca, njegovim počecima i razvoju, ali i formiranju prvih organa vlasti i životu u pozadini.

Dva partizana

Izbori za prvi mesni Narodnooslobodilacki odbor 1945.

Fotografije svedoče i o širini tog otpora i procesu izgradnje novog društva čiji su to bili počeci. Ono što je upadljivo je i značajan broj žena kao borkinja, skojevki i aktivistkinja AFŽ-a.

Milica Kekezović Mica, gimnazijalka skojevka, jedna od organizatorki otpora 

Ljubica Živković, članica Mesnog odbora AFŽ-a, formiranog 1942.

Ljubica Topalović, sekretarka SKOJ-a

Vida Manđeleški, prva predsednica AFŽ-a

Neka vrsta neformalnih vodiča bili su učesnici NOB-a: nosilac Ordena narodnog heroja Jugoslavije, Petar Matić Dule (prvi politički komesar Iriške partizanske čete, komandant prvo Sremskog partizanskog odreda, a zatim Šeste vojvođanske udarne brigade i jedan od organizatora „Velikog transporta“) i Živan Stojšić Žika (prvo zamenik komandanta Treće vojvođanske brigade, a od 1944. komandant Prve vojvođanske udarne brigade). S njima smo razgovarali o njihovim ličnim iskustvima u ratu i samog rata, njihovim dilemama i ličnim prekretnicama, o tome šta ih je podstaklo da se kao jako mladi (već kao dvadsetogodišnjaci) uključe u pripreme za ustanak, šta je za njih značila borba protiv fašizma i izgradnja pravednijeg duštva... Ali i o tome kako su doživeli razaranje Jugoslavije i ratove na ovim prostorima, kako vide današnje društvo i šta bi antifašizam bio danas. Na kraju, ova poseta bila je prilika ne samo da se upoznamo sa ovim delom istorije Šašinaca i Srema, već i da razgovaramo o tome u čemu je danas značaj antifašističkog nasleđa, koje su  funkcije i posledice njegovog potiskivanja i gde je prostor za otpor aktuelnim globalnim i lokalnim procesima fašizacije današnjih društava.