06.12.1942
Antifašistički front žena Jugoslavije osnovan je na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj šestog decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu, na kojoj je sudjelovalo 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije.
Potom, na naslovnici lista “Žena u borbi” (devetog decembra 1942.), koji je izdavao Okružni antifašistički odbor žena za Liku, objavljen je dio govora druga Tita sa Konferencije AFŽ-a:
“Žene se bore za slobodu i nezavisnost svojih naroda, one se bore protiv fašističkog sistema, sistema srednjevjekovnog ropstva. One se bore danas rame uz rame s narodima Jugoslavije protiv zvjerskih okupatorskih osvajača i protiv njihovih izdajničkih domaćih slugu; to je sastavni dio velike borbe za svoju ravnopravnost koju su našim ženama, u granicama Jugoslavije, osporavali.”
No, inicijativni odbori AFŽ-a formirani su još 1941. godine. Zbog neprijateljskih ofanziva Prva konferencija AFŽ-a Hrvatske održana je tek 11. do 13. juna 1943. godine u Otočcu i Prozoru. Nakon Prvog kongresa AFŽ-a Jugoslavije, održanog od 17. do 19. juna 1945. godine u Beogradu, u Zagrebu je od 21. do 23. jula 1945. godine održan Prvi kongres AFŽ-a Hrvatske na kojem su, među ostalim, utvrđene smjernice za rad AFŽ-a u poslijeratnom razdoblju.
Jugoslavenski Antifašistički front žena jedinstvena je ženska organizacija u povijesti lijevih pokreta kako zbog masovnosti i kapilarnog heteronomnog ustrojstva tako i razmjera humanitarnog, propagandnog, obrazovnog i političkog djelovanja među ženama u teškim ratnim uvjetima. Sve dok je u teško razrušenoj i osiromašenoj zemlji vladao revolucionarni duh jedinstva, obnove i dobrovoljnog rada, žene su prednjačile svojim volonterskim zalaganjem i izuzetnim naporima oko emancipacije svih društvenih subjekata.
Nakon rata AFŽ je nastavio je raditi na uspostavljanju novog života žene, provodio je socijalnu politiku u Jugoslaviji te nastavio sa obrazovnim radom, sve do ukinuća 1953. godine u Beogradu. Službeni razlog ukidanja naveo je Milovan Đilas, na zadnjem kongresu AFŽ-a, zaključivši da je jačanjem demokracije i ženske ravnopravnosti u Jugoslaviji sazrio trenutak da zadaće te organizacije preuzme društvo u cjelini, Socijalistički savez radnog naroda i budući savez ženskih društava.
Umjesto AFŽ-a ubrzo je osnovan Savez ženskih društava, koji je djelovao do 1990. godine, a čiji je rad bio usmjeren na okupljanje i sudjelovanje žena u javnom i političkom životu, ali s fokusom na poboljšanje socijalne i zdravstvene zaštite. Kroz godine rada organizacija je promijenila nekoliko naziva, od Konferencije za društvenu aktivnost žena Hrvatske i Savjeta za društvena pitanja žene do Konferencije za društveni položaj žene i porodice.
Izvor: Mirna Jasić, Časopis “Prosvjeta”, Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, Zagreb; broj 116/117.