Da li današnji udžbenici iz istorije predstavljaju priručnike za nove ratove na ovim prostorima?
Razbijanjem socijalističke Jugoslavije 1991. godine, kad je Jugoslavija nestala u krvavim građanskim ratovima, na društveno-političku scenu stupa proces prevednovanja i brisanja socijalističke prošlosti, odnosno reinterpretacija prošlosti u svrhu legitimisanja nove političke i ekonomske klase, obnavljanja kapitalističkog sistema i takozvane liberalne parlamentarne demokratije.
Kako su to partizani, od boraca za slobodu i ravnopravnost, preko te noći raspada Jugoslavije, postali ustvari borci protiv onih koji su se borili za nekakvu „nacionalnu slobodu” i kako je došlo do apologiziranje kvislinštva i viktimiziranja istaknutih kolaboracionista, fašista?
Kako i zašto se nacionalističko-kapitalistička ideologija uselila u škole i domove na prostorima bivše Jugoslavije?
O mehanizmima revizionizma u novim udžebicima istorije, i o njihovoj funkciji, u ZNAM-ZNAŠ video-pojmovniku govori Zoran Petakov, istoričar i aktivista.
Projekat finasijski je podržala Fondacija za otvoreno društvo Srbija i Rekonstrukcija Ženski fond.