Kao dobrovoljna, nedobitna, nestranačka i nevladina organizacija građanki i građana Srbije, Savez antifašista Srbije zalaže se

ZA

  • mir, slobodu, ravnopravnost građana i naroda;
  • socijalnu pravdu i toleranciju; • svestranu saradnju sa drugim narodima i državama;
  • razobličavanje, osudu i suzbijanje pojava neofašizma, rasizma, mržnje prema drugim narodima i raznih oblika političkog ekstremizma;
  • afirmaciju civilizacijskih i moralnih vrednosti antifašističke borbe na kojima se temelji današnja ujedinjena Evropa, čime se podstiču saradnja i intergracioni procesi u regionu i njegovo uključenje u Evropsku uniju;
  • objektivan kritički i antidogmatski odnos prema prošlosti i istoriji, za objektivno vrednovanje razvoja i dostignuća SFRJ (1945-1991) i kritičko ocenjivanje uzroka, ciljeva, načina i posledica njenog razbijanja:
  • pravnu zaštitu antifašističkih vrednosti, čuvanje i zaštitu spomenika svih oslobodilačkih ratova i Narodnooslobodilačke borbe 1941-1945;

PROTIV

  • politički motivisanog istorijskog revizionizma;
  • potsticanja mržnje, nasilja i ratnohuškačke politike;
  • rehabilitacije četničkog pokreta i svih drugih saradnika fašizma u Drugom svetskom ratu, što podrazumeva trajnu borbu za ukidanje pravno neutemeljenih zakona kojima je taj proces omogućen;
  • opravdavanja zločina počinjenih u Yu-ratovima devedesetih godina prošlog veka i zaštite njihovih protagonista;
  • ispoljavanja neofašizma, rasizma, šovinizma i svih oblika političkog ekstremizma;
  • ideološke, političke, verske isključivosti.

 

Borba SAFS protiv istorijskog revizionizma i rehabilitacije četništva i kolaboracionista iz Drugog svetskog rata

U proteklom periodu najvažniji sadržaj rada Saveza antifašista Srbije, odnosno pitanje kojem je posvećeno najviše vremena i angažovanja, bila je borba protiv istorijskog revizionizma i rehabilitacije saradnika okupatora tokom Drugog svetskog rata, a naročito rehabilitacije četničkog pokreta i njegovog vodje Draže Mihailovića.

Vladajuća klasa Srbije, još od trenutka raspada Jugoslavije, krenula je u žestoku političku rehabilitaciju četnika i drugih saradnika okupatora i u zatiranje svega onoga što je podsećalo na herojsku Narodnooslobodilačku borbu naroda Jugoslavije protiv fašizma. Razlog za to je potpuno jasan: Kada je srpska vrhuška početkom 90ih započela sa ratovima radi realizacije projekta o Velikoj Srbiji, koji je, kao što je poznato, bio projekat i svih saradnika okupatora a naročito četnika i samog Draže Mihailovića, ona nije mogla da rehabilituje taj projekat a da ne rehabilituje i one koji su se za njega borili. To je otvorilo prostor i za afirmisanje i političku promociju onih koji su se u ratovima 90-tih godina borili za isti cilj, a to znači svih paravojnih, neočetničkih i drugih razbojničkih družina i svih onih koji su pred medjunarodnim sudom optuženi i osudjeni kao ratni zločinci.

Ono što treba naglasiti jeste da je vladajuća vrhuška Srbije ubrzo nakon političke pokrenula i pravnu rehabilitaciju da bi pokazala kako je hegemonija neočetništva danas u Srbiji totalna i totalitarna. To je najpre učinjeno 2004. godine, od strane vlade Vojislava Koštunice i uz saučesništvo Socijalističke partije Srbije i tadašnje Demokratske stranke Borisa Tadića, izmenama Zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida kojima su četnici ne samo izjednačeni sa partizanima nego im je dato čak i više jer njima prava teku od 17. aprila 1941. godine. Tih dana se Draža Mihailović kretao ka Ravnoj Gori i tu došao oko 15. maja uspevši da skupi, po sopstvenom priznanju, samo 26 ljudi, od kojih danas niko više nije živ. To vlastima Srbije nije smetalo da od tog datuma, tj. od kapitulacije Jugoslavije, sve ravnogorce počne da tretira kao borce protiv fašizma. Nakon ovoga sledili su zakoni o rehabilitaciji iz 2006, a zatim i iz 2011. godine, povodom kojih smo žestoko reagovali, ukazivali na njihovu pravnu, političku, logičku i istorijsku neutemeljenost, podnosili predloge Ustavnom sudu Srbije i nastojali da animiramo što širi krug demokratskih i antifašističkih snaga i u zemlji i u inostranstvu. Neke od najvažnijih akcija bile su sledeće: