Nepokoreni grad

Vešanje građana u centru Beograda na Terazijama 17. avgusta 1941. Izvor fotografije: Mondo Specijalna policija Uprave grada Beograda predstavljala je tokom okupacije jugoslovenske prestonice najrepresivniji organ Uprave grada Beograda. Predmet interesovanja agenata i policajaca Specijalne policije predstavljali su brojni stanovnici Beograda ali i drugih mesta koja su ulazila u sastav nemačke okupacione zone u Srbiji. Dosijea […]

Narodna vlast (u NOR-u i Revoluciji)

Napredak“, list jugoslovenskih iseljenika u Austriji, prenosi vesti iz Moskve o odlukama AVNOJ-a, 11. decembar 1943. Izvor fotografije: Muzej AVNOJ Sa širenjem ustanka naroda Jugoslavije, u oslobođenim oblastima bilo je protrebno organizovati razne aktivnosti: održavanje reda, ishranu vojske i stanovništva, zbrinjavanje ranjenika, izbeglica, pogorelaca, obavljanje privrednih aktivnosti, snabdevanje vojske (“sve za front”), kažnjavanje prestupnika i saradnika […]

Jevrejski logor Zemun

Zgrade Beogradskog sajma u kojima je bio smešten logor. Izvor fotografije: Selmin. Holokaust na teritoriji nemačke okupacione zone u Srbiji (centralna Srbija, Banat, severni delovi Kosova s Kosovskom Mitrovicom) okončan je, najvećim delom, u periodu od aprila 1941. do maja meseca 1942. godine kada je na označenoj teritoriji ubijeno, od oko 17 800 Jevreja koji su […]

Goli otok

Goli otok. Goli otok je ostrvo površine 4, 7 km2 koje se nalazi u zapadnom delu Republike Hrvatske, istočno od poluostrva Istra u Velebitskom kanalu, između ostrva Rab, Sveti Grgur i Prvić a koje je tokom Prvog svetskog rata koristila Austrougarska vojska kako bi na njemu držala ruske zarobljenike sa Istočnog fronta. U periodu od […]

Bratstvo i jedinstvo

Omladinske radne akcije, simbol bratstva i jedinstva. Izvor slike: Wikipedia  Tokom postojanja socijalističke Jugoslavije, bratstvo i jedinstvo je smatrano za jedan od najvažnijih rezultata NOB, pored oslobođenja zemlje i spovedene socijalističke revolucije. Pod ovim terminom se podrazumevala međusobna saradnja svih naroda i narodnosti u Jugoslaviji. Isticalo se da je ono izgrađeno tokom rata, u borbi protiv […]

Anti-antifašizam

Anti-antifašisti, neofašisti, podržavaju rehabilitaciju Milana Nedića. Izvor fotografije: Lupiga. Tokom 1980-ih sve do prve decenije 2000-ih u Srbiji je bio veoma snažan talas osporavanja antifašističke borbe jugoslovenskih naroda, dakle i borbe srpskih antifašista. Ta borba predstavljana je kao uzaludna, a u ekstremnim interpretacijama i kao antisrpska. U okviru ovog narativa naročita kritika bila je upućivana na […]

Tebi moja Dolores

Dr. Saša Božović 1944. godine u Ribarskoj Banji. Izvor fotografije: Wikipedia Tebi moja Dolores je naziv književnog dela memoarskog karaktera lekarke, književnice i učesnice Narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije, dr Saše Božović (1912-1995). Nakon prvog (1978), roman je doživeo još šest izdanja. Štampan je u tiražu preko 70 000 primeraka. Proglašen je za najčitaniju knjigu u SFRJ 1980. godine. […]

Sovjetske koračnice

Marš “Parad” Od stvaranja nacionalnih država, vojni orkestri i ratni svirači su predstavljali snažnu potporu mobilisanim građanima u vojnim jedinicama. Njihova svrha je bilo snaženje ratničkog elana i širenje borbenosti na frontu, ali i afirmacija mobilizacije, kao i dobrovoljnog uključivanja pojedinaca u vojne redove tokom čitavog 19. i 20. veka. U prvoj socijalističkoj državi, veoma […]

Orlovi rano lete

Branko Ćopić, autor romana Orlovi rano lete. Izvor fotografije: Wikipedia. Orlovi rano lete je dečiji roman poznatog srpskog i jugoslovenskog pisca Branka Ćopića (1915-1984) objavljen 1959. godine. Bio je jedan od najpopularnijih dečijih romana u periodu socijalističke Jugoslavije. I danas spada u antologijska dela srpske i jugoslovenske književnosti za decu. Roman Orlovi rano lete čita se kao obavezna lektira u […]

Internacionala

Pesma “Internacionala“. Izvor: YouTube Pesma „Internacionala“ predstavlja i danas, kao i tokom čitavog 20. veka, himnu svih levičarskih pokreta širom sveta. Nastala je u 19. veku, kada ju je međunarodna asocijacija socijalističkih i socijal-demokratskih stranaka – Druga internacionala izabrala za svoju himnu. Autor teksta bio je Eugène Pottier, jedan od članova opštinskog saveta Pariske komune 1871. […]